Kuminda di kachó

Riba merkado tin diferente kuminda pa bo animal. No ta eksistí e kuminda mas mihó. E ta bai simplemente riba kon bo animal ta reakshoná riba dje. Punto básiko ku bo tin ku tene kuenta kune ta:

1. Edat i tipo di bestia: Un animal yòn, adulto i senior, mester otro tipo di nutrishon for di otro. I e tipo di animal tambe ta hasi un diferensha ( por ehèmpel: pushi no por keda kome kuminda di kachó riba un periodo largu).

2. Apetit: ta hopi importante pa bo kumpra un kuminda ku bo animal ta kome.

3. Kalidat di kuminda: Sí un kuminda ta bon di kalidat, bo NO ta haña pida di bròki den e shushi bèk di bo animal. Sí esaki ta e kaso, e nutrishon ku e animal mester, no ta wòrdu apsorbé den e kurpa. E lana no mester ta dòf i e animal no mester ta flaku ni gordo.

4. Alergia: Bo por kumpra un kuminda mas karu òf mas barata ku tin riba merkado, pero si bo animal tin alergia pa baka, galiña òf porko, ta rekomendabel pa no kumpra esaki nan mas. Otro kumindanan ku bo animal por kome ta: biná, lamchi òf salmou.

5. Kuminda di dieta: ora ta papia di kuminda di dieta, no ta nifiká solamente kuminda pa baha di peso, pero kumindana di dieta ora un animal tin problema ku p.e. kurason, skarnir, djente, nir etc. E kuminda nan aki mayoria biaha bo NO ta haña na un tienda di animal, pero serka un veterinario. Un veterinario lo rekomendá bo si bo animal mester kome e kuminda aki i pa kuantu tempu.

6. Preis: Si bo a pasa den tur e 5 puntonan ariba menshoná, e ora ei bo por determiná e preis di e kuminda. Esaki nan por varia dor di e marka di e kuminda.

Kuantu be pa dia un pùpi tin ku kome?
0 – 3 luna : 4 be pa dia
3 luna – 6 luna : 3 be pa dia
> 6 luna: 2 be pa dia

Energia pa kachó adulto
Di kuminda nos ta saka e energia ku nos tin mester pa dia. Esaki ta mesun kos pa kachó. Kada kachó ta diferente i ta den diferente situashon. Kachó ku menos kilo mester mas energia ku kachó grandi. Tin diferente manera pa sá kuantu energia bo kachó mester pa dia. Nos ta huza e formula di ‘Waltham Centre for Pet Nutrition’.

Energia ku mester (ME in kJ) = 460 kJ x peso na kg0.75.

Kuantu ME ( metaboliseerbare energie) diario mi kachó mester?
Metaboliseerbare energie (ME) ta nifiká e energia/nutrishon ku e kurpa ta huza ora e animal kome un kuminda. Pues loke e kurpa a kue for di e kuminda pa e por funshoná.
Por ehèmpel: un kachó di 20 kilogram mester, 460 x 200.75= 4350 kJ ME pa dia.

Un kachó kastrá
Un kachó kastra tin ku kome 30% menos di loke e mester pa dia. E motibu ta ku e kurpa no mester hopi energia mas pa traha. Si bo no hasi esaki, e kachó lo bira gordo. Tene kuenta sí ku e kachó tin ku keda haña su kantidat minimaal pa dia (dus su ME).

Un kachó den kresimentu
E regla ku tin ku mantene pa kuantu energia un kachó ku ta den kresimentu ta, despues di nansementu un kachó mester tin 2x mas tantu energia di loke e mester ora e ta adulto. Ora nan ta na mitar di e peso di loke e kachó mester bira, e tin ku haña 1,5x mas tantu energia.

Kantidat di energia pa kachó na estado.
E promedio ku un kachó ta na esatado ta 9 siman. Na e di 5 siman na estado tur siman e kachó mester 15% mas kuminda. Ora un kachó ta na estado semper ta rekomendá pa duna kuminda ku tin hopi energia, pero ku por kome den kantidat chikí. E kachó lo bai kome menos paso e tin menos espasio den su barika. Pesei ta rekomendabel pa duna kuminda 3 bes pa dia.

Kanitidat di energia pa un kachó ku ta duna lechi.
Un kachó ku ta duna lechi na su pùpinan (lakta), mester di mas energia. Ora e kachó muhé haña yu, tin ku tene kuenta ku e energia ku ta saka foi kuminda ta pa e mes ( pues e mama), pa traha lechi i pa e yu(nan). E formulá aki ta solamente pa e mama:

Energia ku mester (ME in kJ) = 607 kJ x peso na kg0.75

E formulá pa traha lechi ta: peso (di e mama) na kg x ((100kJ x N) = (50 kJ x M)) x L

N ta para pa kantidat di pùpi di 1 t/k 4. Por ehèmpel:
• 1 pùpi ta N=1
• 2 pùpi ta N=2
• 3 pùpi ta N=3
• 4 pùpi ta N=4
M ta para pa kantidat di pùpi di 5 t/k 8. Por ehèmpel:
• 5 pùpi ta M=1
• 6 pùpi ta M=2
• 7 pùpi ta M=3
• 8 pùpi ta M=4
Si e kachó tin mas ku 8 pùpi, e M ta keda na 4.

L ta para pa e siman di laktashon.
Siman 1: L = 0,75
Siman 2: L = 0,95
Siman 3: L = 1,1
Siman 4: L = 1,2

Por ehèmpel: un kachó di 20 kg ku 6 pùpi ta dunando 3 siman lechi. Kuantu energia e mama mester entotal pa traha lechi, pa duna su yunan i pa e mes haña sufisiente energia?

E mama:
607 kJ x 200.75 = 5741 kJ = 5,741 MJ

Pa e lechi:
E promé 4 pùpi nan:
20 x (100 kJ x 4) = 8000kJ = 8 MJ
Pa e di 5 i di 6 pùpi, na M nos ta yena 2:
20 x (50 kJ x 2) = 2000 kJ = 2 MJ

Siman di laktashon:
Ku 3 siman e ‘L’ ta 1,1.

E kantidat di energia ku mester pa produsí lechi ta:
(8 MJ + 2 MJ) x 1,1 = 11MJ.

E kantidat entotal ku e mama di kachó mester pa dia ta:
5,741 + 11 = 16,741 MJ pa dia.

Tene kuenta ku esaki ta promedio di energia i un indikashon loke e kachó mester. Semper wak e kachó ku e ta sufisiente òf insufisiente dor di wak su kondishon di kurpa. I un kachó ku ta duna lechi, semper ta baha di peso ounke kuantu kuminda bo dun’é.

Aanvullende voeding’ òf ‘Complete voeding’
Riba tur kuminda di un animal di kas ta skibi: ‘Aanvullende voeding’ òf ‘Complete voeding’. Aanvullende voeding ta nifiká ku e kuminda no ta yega e kantidat di nutriente ku un animal mester pa dia, pero esun ku ta bisa Complete voeding sí. Manera un kuminda di konènchi mayoria biaha ta bisa aanvullende voeding. Paso serka konènchi, un kuminda básiko ta konsistí di bròki i hoi. Un kuminda ku ta bisa Complete voeding, ta nifiká ku ku por duna riba un perido largu, komo fuente di energia, pa e tipo di animal su funshonamentu fisiológiko nòrmal.

Si e kuminda no ta spesifiká pa kua estadia di edat mester duna e kuminda, ta nifiká ku e ta pa tur stadia di edat. Por ehèmpel: ‘Marka A ta un kuminda kompletu pa tur kachó’. ‘Marka A ta un kuminda kompletu pa pùpi rasa grandi.’

Diferente manera pa duna bo kachó kuminda
Riba merkado tin diferente kuminda:
• Geperste brokken. Ta wòrdu traha ku hariña di galiña, porko, etc.
• Geëxtrudeerde brokken, mihó konosí komo bròki.
• KVV (klant en klaar vlees) karni mulá ku wesu, organo, muskuló, granos i bèrdura.
• BARF (Bones and Raw Food òf Biologically Appropriate Raw Food). Esaki ta un manera ku e doño mes ta prepará e kuminda.
• NRV (Natuurlijke Rauwe Voeding òf Natuurlijk Rauw Voeren). Aki ta duna parti di un animal òf henter un animal na e kachó.
• Presa. Esaki ta kumindanan spesial ku ta traha pa kome. Aki nos ta papia di raton, djaka, puitu, hamster konènchi kavia i palomba. Esaki bo ta kumpra di vris kaba.

Kuantu kuminda mi tin ku duna?
Riba e empake di e kuminda semper ta skibí kuantu bo tinku duna bo kachó pa dia. Pa un pùpi, mayoria biaha ta poné: abase di e edat di e kachó i peso. Serka un kachó adulto+ ta skibi abase di su peso. Esaki ta un informashon general. Loke no ta skibí ta ki aktividat diario e kachó ta hasi. Tambe tin kachó ta bira gordo kual ku ta trese mas problema pa ku salú despues. Pues NO bai LETTERLIJK loke ta skibí riba e empake.

Ta rekomendabel pa hasi un kombinashon di loke e empake ta bisa i loke abo ta observá i pisa e kachó. Si e kachó ta bira gordo, bo ta duna menos òf bo ta kambia di kuminda ku tin menos kaloria den dje. Sí e kachó ta bira flaku, bo ta duna mas, òf kambia di kuminda ku tin mas kaloria den dje.

Tambe tin ku tene kuenta ku tur lokual èkstra ta duna komo rekompensa durante di trein. Si bo ta trein hopi ku bo kachó, huza su kuminda ku e ta komé pa dia.

Suplimentonan
Bou di suplimentu nos ta komprondé, vitamina ku mineral. Dunando suplimento por kousa mas problema ku solushoná un problema. Hasi esaki solamente bou di guia di un veterianrio òf un spesialista den kuminda di kachó. Si bo ta duna un kuminda ‘kompeltu’, normalemente no mester pone suplimento èkstra.

Bo ta duna suplimentu ora un kachó ta falta nutrishon. Tin suplimentu ta konsistí di mas ingridiente, mientras tantu bo mester di 1 suplement so. Por ehèmpel: Un kachó falta calcium. Bo ta kumpra ‘multi vitamina i mineral’, kual tin calcium aden pero tambe tin vitamina A i D (kual ku tin ya sufisiente den e kuminda).

Sobredósis di vitamina A por presentá ora ta duna hopi igra kurú òf zeta di piská for di igra di piská. Sobredósis na vitamina A serka kachó i pushi por kondusí ku síntomanan manera:
• Perdementu di djente
• Infekshon di djente
• Malesa di wesu manera punta di pia i rabu ta bira sinsibel.

Si tin sobredósis di vitamina D3, ta kondusí ferkalk na tehido moli manera pulmon, nir, stoma i desformashon di dentadura i kakumbein. Sobredósis di vitmamina D3 tambe por kousa morto. Pa un mihó idea: vitamina D3 ta wordu huza komo un veneu pa kombatí roedor (hul: knaagdier).

Banda di esaki tambe tinku tene kuenta ku e proposhon di kalki-fosfor. Esaki mester keda 2:1. Si esaki Sali for di su balansa, e por akoshoná ontkalking na wesu.

Loke un kachó NO por kome.

Webu
Webu ta un hopi bon fuente di proteina. Pero webu kurú tin enzima avidine kual ta kousa ku vitamina B8 (biotine) no ta wordu absorbé den e kurpa i ku e kachó lo bai tin problema ku lana i kueru. Ademas webu kurá por tin Salmonella. Si e webu wòrdu kushoná na 70 grado, e enzima avidine ta kibra i por wòrdu kome sin niguin problema pa e kachó.

Chukulati
Den chukulati tin theobromine. Esaki ta veneno i por afektá kurason i e sistema nervioso di e kachó. E konsentrashon ta varia entre e tipo i marka. E promedio di theobromine
• Chukulati puro tin 4,6 – 16 mg theobromine/ gram
• Chukulati ku lechi tin 1,5 – 2,2 mg theobromine/ gram
• Chukulati blanku tin 0,001 mg theobromine/ gram

Un kachó kome chukulatie e por bira intrankil, ta pishi hopi, sakamentu, trelmentu i hasta epilepsia. Ku e síntomanan aki ta rekomendabel pa pasa serka un veterinario ku urgensia. E síntomanan bo ta kuminsá mira na 20 mg theobromine pa kilogram.

Siboyo i konofló
Tur tipo di Allium, manera siboyo, siboyo largu, prei i konofló no ta bon pa kachó. Tin stòf den e mata ku ta transformá esaki den venenu. Ora e ta kushiná òf seku, esaki ta keda venenoso pa e kachó. Konofló ta mustra ku e ta menos venenoso ku siboyo. Ta rekomendá pa no duna kachó lechi di baby, ya komo esaki tambe a tin siboyo den dje. E tipo di mata nan aki ta afektá e sélula kòrá i por kousa anemia. E síntoma nan ta:
• E kachó ta bira sùf
• Halamentu di rodea ta lihé.
• Batimentu di kurason ta lihé
• Su slijmvlies ta blekia
• Su urina ta koló skur
• E kachó no tin apetit.
Dependé kuantu e kachó kome, e sintománan por mira den 1 dia. Rasa di kachó manera Akita Inu i Shiba Inu ta rasanan ku ta mas sensibel na e mata Allium.

Drùif i Rasenchi
Drùif ta bira venenose ora e kome 20 gram pa kilogram di e kachó.i rasenchi ta 3 gram pa kilogram di e kachó. E promé síntomanan ta den e promé ora ku:
• Sakamentu,
• No tin apetit
• Trelmentu
• I sùf
Entre 24-72 ora e nirnan ta stòp di traha. Esaki ta hopi peligroso pa e kachó. Tuma kontakto ku bo kachó mas lihé ku ta posibel.

Karni òf piská kurú
Karni kurú manera manífero, para òf piská por ta fuente di bakteria i parásitonan ku por kousa peliger pa e kachó. Ta pesei ta importante ora di traha ku karni kurú, mester bon atenshon riba higiena. Sea terminantemente pa no traha riba mesun superfisie kaminda abo ta prepará bo kuminda. Laba bo man i material nan ku a wòrdu huzá ku habon ora bo kaba. Hende muhé na estado, much, hende grandi i hendé ku tin nan resistensia abou, por ta hopi vunerabel na e patógenonan aki. Tene kuenta tambe ku e patógenonan aki por infektá tambe via kontakto dikrekto. Pues si bo kachó tin kontakto ku hende nan vunerabel na salú, ta rekomendabel pa no duna bo kachó karni kurú.

Te ku dia di awe, no a wòrdu komprobá ku karní kurú ta mas mihó ku kuminda di bleki òf bròki.

Ademas si duna demasiado piská kurú, por splits vitamana B i por kousa ku e kachó ta pèrdè peso i por afektá e sistema nervioso.

Prepará ingridente bo mes
Komponé un kuminda di kachó bo mes, kurú òf no kurú por tin un resiego grandi ku e proporshon di kuminda no ta den balanse. Prinsipalmente serka kachó jòng te rekomendabel pa no hasi esaki.

Un kuminda ku su proporshon no ta den bon balanse por kousa:
• Desformashon den e desaroyo di skeleto. Wesunan swak (proposhon di kalsio/fosforo)
• Mal funshonamentu di muskulo (muchu tiki kalsio)
• Problema ku kurason (muchu tiki taurine).
I asina esaki por kousa mas problema ku e salú di e kachó.

Si bo mes prepará kuminda di bo kachó, semper hasi esaki ku un eksperto den esaki.

Kuminda sin karbohidrato i grano
Lastu tempu tin un tendensia ku no mester duna kachó karbohidrato ni grano, pasombra kachó no mester di dje. Esaki ta bèrdat pero esaki ta un bon fuente di energia i fibra. Un kachó domestikó ta genetikamente adaptá pa kome karbohidrato i grano. Un wòlf no por hasi esaki. Pa kachó ku ta lakta i na estado, karbohidrato por yuda pa yega e kantidat di glukosa ku mester.